Svećenik Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Stipan Mišura preminuo je 3. siječnja 2021. u Puli u 78. godini života i 52. svećeništva. Informacije o vremenu i mjestu ukopa bit će poznate naknadno.
Pokojni svećenik Stipan rođen je 23. veljače 1943. u Kandiji od oca Matka i Milke rođ. Lučić. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja u rodnom mjestu sjemenište i gimnaziju završio je u Dubrovniku, filozofsko-teološki studij u Đakovu gdje je 29. lipnja 1969. zaređen za svećenika.
Biskupi BK-a BiH odlučili su da će se u nedjelju, 3. siječnja u svim crkvama u Bosni i Hercegovini prikupljati samo jedna kolekta koja će u cijelosti biti proslijeđena HBK-u kao pomoć pri saniranju posljedica potresa.
Nakon što je razorni potres 29. prosinca nanio velike štete na području Petrinje, Siska, Gline i Zagreba te okolnih mjesta bh. biskupi odlučili su, osim izraza solidarnosti, i konkretnom akcijom pomoći pogođena područja. Tako će se u svim župnim crkvama pod nedjeljnim sv. misama prikupljati samo jedna milostinja koja će u cijelosti preko nad/biskupijskih ekonomata, u dogovoru s Hrvatskom biskupskom konferencijom, biti proslijeđena najpotrebitijima.
Papa Franjo je u utorak 8. prosinca proglasio Godinu svetoga Josipa koja se slavi od 8. prosinca 2020. do 8. prosinca 2021. Tim povodom objavljena je odluka Apostolske pokorničarne kojom se uz Godinu svetoga Josipa veže „dar posebnih oprostâ“.
Dar posebnih oprosta podjeljuje se povodom Godine svetog Josipa, koju je papa Franjo proglasio povodom proslave 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve, ističe se na početku odluke Apostolske pokorničarne.
U odluci se navodi kako se potpuni oprost pod uobičajenim uvjetima (sakramentalna ispovijed, euharistijska pričest i molitva na nakane Svetoga Oca) podjeljuje vjernicima koji, dušom odijeljenom od svakoga grijeha, budu sudjelovali u Godini svetoga Josipa u prigodama i na načine koje naznačuje ova Apostolska pokorničarna.
“Ne može dalmatinski trn roditi ovako lijepu ružu.”
Tako su talijanisti, na svakome mjestu i na sav glas, željeli u svoju kulturnu baštinu uvrstiti sv. Jeronima, jednoga od najvećih umova ljudskog roda i poroda – rođena oko 420. godine našega vremena. Dugo se talijanska zavrzlama igra oko Julija Klovića (1498. – 1578.), Michelangela malih motiva, i Ruđera Boškovića (1711. – 1787.), svećenika, astronoma, matematičara i filozofa.
To se lako, zapravo najlakše, može dogoditi narodu koji je više i dulje bio okupiran i potlačen nego slobodan i svoj na svome. Prije pet stotina godina Marko Marulić (1450. – 1523.), otac hrvatske književnosti i kršćanski humanist, uzeo je sv. Jeronima za svoga nebeskog zaštitnika. Uzeo ga je za svog teološkog uzora jer njegova zvijezda sja neokrnjenim sjajem kao najljepša na našem nebu.
Svim svećenicima, redovnicima i redovnicama, i svim vjernicima Vrhbosanske nadbiskupije
Draga braćo župnici i upravitelji župa! Draga braćoi sestre!
Pandemija koronavirusa već nekoliko mjeseci pred nas stavlja razne izazove za redovito i svakodnevno pastoralno djelovanje i vjernička okupljanja, pa tako i u ovom svetom vremenu Došašća i priprave za slavljenje svetkovine Božića. K tome, zbog različitosti epidemioloških mjera i preporuka nadležnih vlasti nije uvijek lako donijeti odredbe koje su jednako primjenjive na području cijele Vrhbosanske nadbiskupije. Stoga, smjernice koje ovdje donosimo znak su naše pastirske skrbi za povjerene nam vjernike, i ujedno poziv na načelo razboritog i savjesnog pastoralnog djelovanja svih župnika i upravitelja župa. U ovim okolnostima, načelo traži da se svaki župnik dodatno savjetuje sa svojim župnim pastoralnim vijećem kako bi se našla najprikladnija rješenja za prilagodbu smjernica konkretnim okolnostima, a nadasve epidemiološkoj situaciji.
Umirovljeni biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić u intervjuu objavljenom 14. studenoga na internetskom portalu Dnevnik.ba govorio je između ostaloga o pandemiji, Crkvi, vjernicima, politici, fenomenima i pozivu za svećeništvo.
KORONAVIRUS
Oče biskupe, bili ste jedan od rijetkih s područja BiH i Hrvatske koji u aktualnoj pandemiji korona virusom Covid-19, niti u jednom trenutku nije naložio da se crkve zatvore i zaustave liturgijska slavlja. Hercegovina je prilagođena danim okolnostima ipak živjela sakramentalni život. Na čemu ste temeljili takav pristup i kako ste se nosili sa kritikama kojih je bilo, pa čak i napadima da je takvo što nerazumno?