Skopaljska Gračanica nalazi se uz rijeku Vrbas u jugozapadnoj Bosni na otprilike pola pula između Uskoplja (Gornjeg Vakufa) i Bugojna, uz magistralnu prometnicu Prozor - Uskoplje (Gornji Vakuf) - Bugojno.
Župa Skopaljska Gračanica utemeljena je 31. siječnja 1911 godine odvajanjem pojedinih naselja od župa Bugojno. Golo Brdo (Kandija) i Uskoplje (Gornji Vakuf). Prvi župnik, Stjepan Pašalić, stigao je u novoutemeljenu župu 3. veljače 1911. Župa je imala 150 obitelji porazbacanih u 16 sela, međusobno jako udaljenih, tako da je s kraja na kraj župe trebalo hodati 5 sati. Pucanjem iz pozajmljenog mužara naviješteno je puku da će se služiti prva pučka misa. Dok nije nabavljeno zvono, prvi je župnik (vidi sliku) velikom i zvučnom trubom pozivao vjernike k službi Božjoj. Prvo zvono kupljeno je u Ljubljani od tvrtke Samassa za 795 K i bilo je postavljeno na drveni zvonik uz Župnu kuću.
Prva župna crkva sagrađena je 1912. godine i bila je posvećena sv. Jeronimu učitelju. Pripreme za gradnju druge župne crkve počele su tijekom 1936. godine. Današnja župna crkva posvećena Srcu Marijinu sagrađena je i posvećena 1969. godine. Novi župni stan sagrađen je 1970. godine.
U župi od 1969. godine djeluju časne sestre Družbe služavki Malog Isusa.
Tijekom rata 1992. - 1995.. u drugoj polovini 1993. godine muslimanski su ekstremisti župnu crkvu opljačkali, a zatim demolirali. Župnu kuću i kuću časnih sestara prvo su opljačkali, a zatim zapalili, tako da su ostali samo zidovi. Tada su nastradale kapelice i groblja u Donjoj i Gornjoj Ričici, Gračanici, Lužanima, Pajić Polju i Zlavasti. Većinu Hrvata katolika s područja župe muslimanske su snage potjerale.
Župom upravlja dijecezanski (biskupijski) svećenik, a župi Srca Marijina u Skopaljskoj Gračanici pripadaju sljedeća naselja: Humac, Gračanica, Donja i Gornja Ričica, Jazvenik, Kordići, Lužani, Okolišće, Pajić Polje, Pernice, Zanasovići i Zlavast.
Broj katolika u župi Skopaljska Gračanica između 1923. i 2001. godine
Prema Šematizmu za 1932., a s obzirom na podatke iz 1931. godine, u župi Skopaljska Gračanica navode se sljedeća naselja: Gračanica (213 katolika, 4 pravoslavca i 230 muslimana), Bilobučje (13 katolika i 24 muslimana), Dražev Dolac (120 katolika i 260 muslimana), Dauratbegov Dolac (24 katolika i 103 muslimana), Humac, dio (162 katolika), Kordići (99 katolika i 81 musliman), Lužani (105 katolika i 98 muslimana), Okolišće (54 katolika), Pernice (38 katolika i 19 muslimana), Ričica (241 katolik i 105 muslimana), Rosulje (44 katolika i 63 muslimana), Škrti (77 katolika i 37 muslimana).
Tihomišlje (109 katolika), Zanesenovići (73 katolika i 209 muslimana) i Zlavast (84 katolika, 6 pravoslavaca i 128 muslimana). Osim katolika, na području tadašnje župe Skopaljske Gračanice 1931. godine bilo je ukupno 1632 muslimana i 10 pravoslavaca.
U Šematizmu za 1961., a s obzirom na podatke Iz 1959. godine, u župi Skopaljska Gračanica navode se sljedeća naselja:
- Gračanica (257 katolika),
- Bilobučje (20),
- Dauratbegov Dolac (56),
- Humac (289),
- Jazvenik (59),
- Kordići (105).
- Lužani (222),
- Okolišće (66),
- Pavić Polje (116),
- Pernice (123),
- Ričica Donja (320),
- Ričica Gornja (95),
- Skrti (46),
- Zanesenovići (103) i
- Zlavast (124).
Prema podacima od 31. prosinca 2001. godine župa Skopaljska Gračanica imala je 183 katoličke obitelji. Broj katoličkih obitelji i katolika po naseljima bio je ovakav: Humac - 32 katoličke obitelji sa 137 katolika. Gračanica - 33 katoličke obitelji sa 105 katolika, Donja Ričica - 33 katoličke obitelji sa 139 katolika, Pajić Polje - 78 katoličkih obitelji sa 364 katolika, Zanasovići - 5 katoličkih obitelji s 12 katolika i Zlavast - 2 katoličke obitelji s 8 katolika. Ovakvo stanje broja katolika u župi Skopaljska Gračanica posljedica je ratnih događanja od 1992. godine.
Crtice iz daleke prošlosti
Prvi apostolski vikar u Bosni, biskup fra Mato Delivić u svome izvješću iz 1737. godine navodi da je župi Skopje između ostalih mjesta pripadalo i mjesto Ričica, s 3 katoličke kude i 20 katolika.
Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da su župi Skopje godine 1741. pripadala mjesta Dražev Do i Ričica, sa 6 katoličkih kuća i 41 katolikom, a od toga su bile 23 odrasle osobe (koje se pričešćuju) i 18 djece (nepričešćenih).
Apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanović u svome izvješću o kanonskom pohodu Bosni od 27. svibnja do 9. prosinca 1768. navodi da je župi Skopje pripadalo i mjesto Okolišta. s 24 katoličke kuće i 203 katolika, a od toga je bilo 140 odraslih osoba i 63 djece.
Prema popisu biskupa fra Augustina Miletida iz 1813. godine u župi Skopje između ostalih mjesta navode se i mjesta: Duratbegov Odžak - 18 katoličkih kuda i 118 katolika, a od toga je bilo 80 odraslih osoba i 38 djece, Dražev Dolac - 12 katoličkih kuća i 56 katolika, a od toga je bilo 40 odraslih osoba i 16 djece, Gračanica i Zlavast - 23 katoličke kuće i 210 katolika, a od toga je bilo 120 odraslih osoba i 90 djece, Kordići i Ivići - 14 katoličkih kuda i 106 katolika, a od toga je bilo 67 odraslih osoba i 39 djece, Lužani i Bojska - 9 katoličkih kuća i 96 katolika, a od toga je bila 51 odrasla osoba i 45 djece. Ričica i Grnica - 22 katoličke kuće i 160 katolika, a od toga je bilo 100 odraslih osoba i 60 djece.
Zanesenovići - 27 katoličkih kuća i 138 katolika, a od toga Je bila 101 odrasla osoba i 37 djece.
U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a s obzirom na podatke iz 1855., u kapelaniji Malo Selo pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Bilo-Bučje - 3 katoličke obitelji i 21 katolik, Gračanica, Kordići, Lužani, Okoliš, Skrte, Zlavast i Zanesenovići, a prema istom Šematizmu u župi Skopje pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Dražev-do (10 katoličkih obitelji i 58 katolika). Durat-begov-do i Ričica.
Prema Šematizmu Bosne Srebrene za 1864. godinu u župi Bugojno bila je 541 katolička obitelj i 696 bračnih parova. Župi Bugojno tada su pripadala naselja: Gračanica - 14 katoličkih obitelji i 96 katolika. Kordići (6, 68), Lužani (6. 58), Okolišće (2, 26), Skrte (7, 66), Zanesenovići (28,160).
Zlavast (9, 66). a prema istom Šematizmu u župi Skopje pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Dražev Dolac (7 katoličkih obitelji i 40 katolika), Duratbegov Dolac (13 katoličkih obitelji i 98 katolika), Ričica Donja (8 katoličkih obitelji i 70 katolika) i Ričica Gornja (5 katoličkih obitelji i 56 katolika).
U Šematizmu Bosne Srebrene za 1877. godinu u župi Bugojno pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Gračanica (18 katoličkih obitelji i 148 katolika), Kordići (10, 80), Okolišća (5, 40), Škrti (12, 58). Zlavast (10,69), a prema istom Šematizmu u kapelaniji Golo Brdo pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Lužani (11 katoličkih obitelji i 66 katolika) i Zanesenovići (21, 115). Isti Šematizam u župi Skopje pored ostalih navodi i mjesta: Dražev do - 9 katoličkih obitelji i 59 katolika, Duratbegov Dolac (15,115). Ričica Donja (10, 64) i Ričica Gornja (5, 42 ).
Prema Imeniku klera i župa za 1885. godinu, a s obzirom na podatke iz 1884., u župi Bugojno pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Gračanica (170 katolika), Kordići (100). Okolišća (26), Skrti (75), Zlavast (32), a prema istom Imeniku u župi Golo Brdo pored ostalih mjesta spominju se i mjesta
Lužani (85 katolika) i Zanesenovići (90). Isti Imenik u župi Skopje gornje pored ostalih mjesta navodi i Dražev dolac (71 katolik), Durat-begov do (33), Ričica Donja (123). Ričica Gornja (29) i Tihomišlje (47).
U Imeniku klera i župa za 1910. godinu u župi Bugojno pored ostalih mjesta spominju se i mjesta: Gračanica (240 katolika i 191 musliman), Kordići (100 katolika i 51 musliman), Okolišće (26 katolika), Skrti (75 katolika i 26 muslimana). Zlavast (39 katolika i 89 muslimana), a prema istom Imeniku u župi Golo Brdo pored ostalih mjesta spominju se i Lužani (126 katolika i 142 muslimana) i Zanesenovići (90 katolika i 228 muslimana). Taj imenik u župi Vakuf Gornji pored ostalih navodi i mjesta Dražev Dolca (55 katolika i 217 muslimana), Duratbegov Dolac (28 katolika i 107 muslimana), Pernice (31 katolik i 19 muslimana). Ričica Donja i Gornja (132 katolika i 77 muslimana) i Tihomišlje (53 katolika).