Homilija kardinala Bozanića na Stepinčevo

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je središnje Misno slavlje na blagdan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače, u prepunoj zagrebačkoj katedrali, poručivši da „ovo slavlje mučenika blaženog Alojzija opominje kršćane da ne smiju pristajati na kompromise kada je riječ o vjeri u Boga, o ljubavi prema Kristu, njegovoj istini, njegovoj Crkvi". „Istina je istina i tu nema kompromisa. Kršćanski život i danas traži 'mučeništvo' svakodnevne vjernosti Evanđelju. A to se događa prije svega kada vjernik ne podliježe logici ovoga svijeta, niti njegovim opsjenama i kada brani – uz opasnost vlastite kulturne i društvene marginalizacije - one 'neotuđive vrijednosti', koje su takve jer su od Boga", rekao je kardinal Bozanić.

„Gotovo svakodnevno slušamo kako ne treba miješati vjeru sa životom; kako je gospodarstvo, umjetnost, politika jedno, a vjera u Isusa Krista drugo. Baš tu gdje se vjernicima, odnosno Crkvi nudi neki drugi prostor koji ne dodiruje život, a time zapravo osporava glas savjesti i slobode, postajemo svjesni drame u kojoj se sve više promiče nastojanje da se čovjeka odijeli od Boga, od našega Stvoritelja, s uvjeravanjima, objašnjenjima i poukama o demokraciji i o sekularnome društvu. A drama se nastavlja, jer nije razvidno polazište, a još manje konačni cilj", upozorio je kardinal, poručivši da „govoriti da smo vjernici, zvati se kršćanima, nema nikakva smisla, ako se ta ista vjera ne vidi u našemu svjedočenju". Ono, prema kardinalovim riječima, obuhvaća ponajprije ophođenje u ljubavi, požrtvovnost, posebnu brigu za bližnje u potrebi, „ali ono znači i jasno očitovanje da se ne slažemo s onim što je kršćanstvu protivno, što zadire u najdublje pore našega postojanja".

Kardinal je u homiliji upozorio da smo danas suočeni sa zabrinjavajućim pojavama kojima se kršćanima ne dopušta zastupati istine i stavove koji proizlaze iz vjere i zalagati se za vrednote prosvijetljene vjerom, sve do prijetnje gubljenja radnog mjesta. „O Crkvi i vjeri govori se rječnikom iz nekih nedavnih vremena za koja smo držali da su prošlost. Uporno se provodi 'kulturalna revolucija'. U tom je procesu prvi korak unijeti strah, suzbiti oduševljenje i pokretačku snagu, da bi nestala mogućnost poleta, obnove i promjene, osim one koja odgovara nečijim interesima", rekao je zagrebački nadbiskup.

„Posljednjih se mjeseci u hrvatskome društvu suočavamo s pojavama prema kojima nitko komu je stalo do dobra čovjeka i Domovine ne može biti ravnodušan. Takve smo pojave i ranije prokazivali kao plodove sjemena komunističkoga mentaliteta. U osobi se blaženog Alojzija Stepinca spaja, kako je to rekao blaženi papa Ivan Pavao II., cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom proteklog stoljeća obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom. Blaženi je Alojzije žrtva komunizma, ali kao žrtva postaje i sudac tog režima te nam pruža kompas da bi se znali orijentirati u našoj suvremenosti", rekao je kardinal, poručivši da je točno da je komunizam kao režim pao, „ali njegovo sjeme, njegovi kriteriji, mentalni sklop na mnogim područjima još uvijek traju".

„U ovoj su prvostolnici u raznim okolnostima oči i uši bile usmjerene prema propovjednicima, prema biskupima i svećenicima i njihovim riječima. Uglavnom iz iskrene vjere, ponekad iz znatiželje, ali nerijetko s nakanom da se postavi zamka, iskrivi istina i dokine sloboda. Znam da će i večeras moje riječi biti odvagnute posebnom vagom; neki će pokušati i dalje poučavati što smijem, a što ne smijem reći; što jest kršćansko, a što nije, i što se priliči katoličkomu biskupu govoriti, a što nije u okviru od njih određene 'korektnosti'", prokomentirao je kardinal, poručivši da je on u katedrali s osjećajem poniznosti pred vjernicima, „samo zato jer postoji Božja riječ i jer postoji njegova Crkva, ne govoreći vam ono što bi netko htio čuti, nego ono što mojoj službi daje smisao, pred tom istom Riječju koja propituje i mene i svakoga čovjeka. To sam učio i nastavljam učiti od nebeskoga Učitelja i od blaženoga Alojzija".

„Prozivani smo, jer smo progovorili protiv ideologije koja razara čovjeka i hrvatsko društvo, počevši od obitelji, od te dragocjene jezgre kojoj sustavno prijeti rasipanje. Prozivani smo, jer dajemo do znanja da je u pitanjima odgoja unutar demokratskoga društva potreban razgovor s roditeljima, jer je riječ o odnosu odgovornih za život države i društva prema svojim građanima. Prozivani smo i napadani, jer na poticaj roditelja i drugih vjernika tražimo da se u pitanjima vrijednosti omogući izbor programa. Treba jasno reći da mi promičemo vrijednosti bez kojih kao vjernici ne možemo živjeti; mi nismo dio političkih svrstavanja, stranačkih rasprava i sukobljavanja. Kao Crkva imamo pred sobom istinu koju je Bog objavio po Isusu Kristu. U njoj želimo živjeti i pridonositi društvu, ali smo jednako tako za tu istinu spremni podnijeti i žrtve", rekao je kardinal, poručivši da na uporna nastojanja da se u hrvatski odgojni i obrazovni sustav, kao obveza za sve, nametnu programi koji su suprotni kršćanskoj antropologiji, Crkva ne može šutjeti. „Crkva je jednako tako u svojoj odgovornosti pozvana zalagati se za dobro cijeloga društva i sudjelovati u njegovu životu, posebno ondje gdje vidi kršenje temeljnih prava i sloboda. Zbog toga nam je dužnost upozoriti na važnost slobode ispovijedanja vjere; na važno mjesto roditelja u odgoju djece; na važnost mogućnosti izbora vrijednosnih sustava; na nužnost poštovanja prema sastavnicama civilnoga društva", poručio je kardinal Bozanić.

Što se tiče kršćanskih vjernika, kardinal je izrazio radost da se očitovala Crkva u svojoj širini, pri čemu su se snažno angažirali vjernici laici. „Ma koliko se netko trudio zamagliti pitanja govoreći o 'klerikalnoj akciji', u ovome se slučaju pokazala zauzetost kršćana kao građana ove države. Zahvaljujem za tu osjetljivost, upornost, kršćansko držanje i molitvu, ali jednako tako potičem sve druge vjernike da se ne boje iznijeti svoj stav i zastupati ga. Naime, jedino čega bismo se jednom mogli postidjeti jest naša mlakost, naša nevjera, naš bijeg od vjerničke odgovornosti", rekao je kardinal koji smatra da je milost što su aktualni prijepori pred vjernike stavili i pitanje kako žive svoju vjeru. „U tome razlučivanju postaje sve jasnije koliko je tko vjernik. Statistike nas mogu samo djelomice zanimati, jer u konačnici su u pitanju životi ljudi, a oni ne stanu u brojke. Ovo je vrijeme stanovitoga pročišćavanja, koje traži osobni stav i koje ne dopušta da se vjera delegira na druge. Uostalom, da je uzmaknuo blaženi Alojzije, danas ova katedrala ne bi bila jedno srce i jedna duša vjerničkoga mnoštva", dodao je.

Ističući kako vjernici dijele okolnosti suvremenoga života, sa svime što je u njemu dobro i na korist čovjeku, kardinal je pozvao Caritas, osobito župne Caritase da u ovo vrijeme raznih kriza budu još zauzetiji u nalaženju potrebnih i pomaganju svojim bližnjima.

„I mi smo dio nemirnoga društva bremenita tolikim problemima. Zabrinjava nas što mnogi nemaju posla, visoki je broj nezaposlenih u Hrvatskoj, dok su i oni koji rade opterećeni do krajnjih granica, bez odmora i smisla. Živimo u vremenu novih ovisnosti i novih bolesti; u vremenu u kojemu se traže medicinska i druga sredstva za smirenje, za ublažavanje posljedica ljudske nerazumnosti. Poseže se za novim pokusima i rješenjima koja bi, navodno, čovjeka trebala brzim postupkom dovesti do zadovoljstva i sreće. Ali kao da um, srce i duša ne idu u istome smjeru, zbog čega izostaje zadovoljstvo, radost i mir. Rađaju se nove napetosti, ne ostvaruju se susreti, onemogućuju razgovori i zajedništvo", upozorio je kardinal Bozanić.

„Naše vrijeme i naša hrvatska domovina danas treba nas, naše zajedništvo, prepoznavanje bitnoga i čuvanje temelja. Naša Crkva i društvo trebaju proroke koji mole dar Duha i koji su spremni založiti se za istinu na svim područjima, jer vidimo da je jedno pitanje na površinu iznijelo puno drugih – također ključnih – koja se odražavaju na političko i gospodarsko stanje, na kulturu i umjetnost, na vrijednosti hrvatske obrane vlastite samostalnosti i slobode, na način ophođenja i suradnje između stožernih institucija", rekao je zagrebački nadbiskup čije su riječi vjernici popratili gromoglasnim pljeskom. Na kraju Mise kardinal je izmolio molitvu za proglašenje svetim bl. Stepinca na njegovu grobu. Na misi su koncelebrirali apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, križevački vladika Nikola Kekić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Enco Rodinis, postulator Stepinčeve kauze mons. Juraj Batelja i više od stotinu svećenika. Brojni štovatelji blaženog Stepinca dolazili su tijekom cijeloga dana u katedralu pomoliti se na njegovu grobu. (kta/ika)