Osvetnici Bleiburga zbog kojih je Broza zaboljela glava
Iako ih je Titin režim, skršivši njihov otpor tek nakon više od mjesec dana, prikazivao kao „krvoločne ustaše“, riječ je zapravo bila o mladim idealistima, domoljubnim zanesenjacima koji su, potaknuti vodstvom HRB-a, vjerovali kako su Hrvati, nakon sloma Hrvatskog proljeća, spremni za oružani ustanak.
Zanimljiv, kazao bih čak znakovit, događaj zbio se lani početkom listopada: uoči Dana hrvatske neovisnosti otkriven je spomenik Viktoru Kancijaniću, kodnog imena Veli Jože. On je bio pripadnik Bugojanske skupine koja je ušla na područje Jugoslavije 20. lipnja 1972. A prigodna svečanost održana je na groblju u Tinjanu u, zamislite, Istri. Spomenik Velom Joži blagoslovio je porečki i pulski biskup u miru mons. Ivan Milovan.
Saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović tom je prigodom održao nadahnut govor te, uz ino, kazao: „Viktor Kancijanić je autentični izdanak hrvatske narodne preporodne misli. Više je od simbolike da se ovo obilježje otvori dan uoči Dana hrvatske neovisnosti. Moderna hrvatska država je apoteoza nacionalnih ideala kojima je bio vjeran i svjedočio im hrvatski vitez i revolucionar Viktor Kancijanić.“
Jasno, lokalni SDP i načelnik Tinjana bojkotirali su komemoriranje tome „Bugojancu“. No, i s njima i(li) – svejedno – bez njih, Kancijanićev spomenik pomalo se etablira kao mjesto na kojemu će se čuvati uspomena na Hrvatske oružane postrojbe Planinske lisice, poznatije kao Bugojanska skupina ili Fenix skupina. Baš, uostalom, kao što se godinama njihova akcija i žrtva komemoriraju u Zmijavcima nedaleko od Imotskoga gdje je Stjepan Ivkušić na svojem imanju podignuo spomenik na koji dolazi sve veći broj Hrvata iz cijeloga svijeta.
Treba, dakako, podsjetiti na kontekst u kojemu je došlo do akcije koja je žestoko potresla ondašnju Jugoslaviju. Vodstvo Hrvatskog revolucionarnog bratstva (HRB), tajne organizacije osnovane 1961. u Australiji, a koje je djelovalo i u Europi i u SAD-u, bilo je uvjereno kako je u Hrvatskoj, nakon sloma Hrvatskog proljeća, pravo vrijeme za pokretanje oružanog sukoba.
Uslijedile su kratke pripreme, organizirano ljudstvo, oružje i novčana potpora za slanje inicijalne skupine koja je imala zadaću pokrenuti ustanak na području južne Hrvatske, Like i Hercegovine. Borci su novačeni uglavnom u Australiji, a vojna oprema nabavljena je u Njemačkoj.
Piše: Josip Vričko/Nedjelja.ba
Subota 6.lipnja 2019., na groblju Lužani obilježit će se 47. godišnjica sječanja na bugojansku skupinu Sv. Misu je u 11:00 sati.