Svečanim misnim slavljem u subotu 12. ožujka u sarajevskoj prvostolnici, upriličeno je liturgijsko uvođenje u službu mons. Tome Vukšića, novog nadbiskupa i metropolite vrhbosanskog.

DSC 7506

 

Piše: Josipa Prskalo, Katolički tjednik

Bogoslužje je započelo svečanom vanjskom procesijom nakon koje je, poslije kađenja i znaka križa, po pristupanju na oltar, pozdrav uputio nadbiskup vrhbosanski u miru Vinko kard. Puljić.

Predaja štapa  
Kazao je kako je i kao svećenik i kao nadbiskup uvijek osobito tijekom svete mise zahvaljivao Bogu za poziv da mu izbliza služi, kao i za tolike darove koje mu je dao i koje mu svakoga dana iznova daje. „U ovom euharistijskom slavlju na poseban način ću zahvaljivati nebeskom Ocu po njegovu Sinu u Duhu Svetom za sve milosti koje sam primio svih ovih godina u kojima mi je povjereno vodstvo mjesne Crkve vrhbosanske (...) Ustoličen sam za vrhbosanskog nadbiskupa u vrijeme dolaska krhke demokracije na ove prostore. Brojne dobre pastoralne inicijative zaustavio je krvavi rat ostavljajući iza sebe materijalnu, a nerijetko i duhovnu pustoš. Teška ratna razaranja u Ukrajini vratila su u mislima i mene, kao i mnoge u ovoj zemlji, upravo u to vrijeme patnje i stradanja“, kazao je kard. Puljić, te se u nastavu obratio i svom nasljedniku: „Tebi, dragi brate u biskupstvu Tomo, dragi moj nasljedniče, predajem ovaj biskupski štap, simbol po kojem Ti predajem upravu ove mjesne Crkve kao mjesnom pastiru. Predajem ti i katedru u ovoj prvostolnici s koje ćeš izvršavati svoju učiteljsku službu. Predajem ti ovaj oltar u prvostolnici odakle ćeš slaveći euharistiju posvećivati povjereni narod (...) Neka Te ne pokoleba činjenica da sam bio veliki prosjak za ovu mjesnu Crkvu, kao i za krajevnu Crkvu u Bosni i Hercegovini. Nije mi bilo teško moliti pomoć, jer nisam molio za sebe nego za ovu Kristovu Crkvu. Svima preporučam u molitvu i moju malenkost da ovo vrijeme, koje mi Bog još daruje, proživim ostvarujući volju Božjoj te se tako vjernički spremim zakoračiti iz vremena u vječnost“, dirljivim riječima završio o je nadbiskup u miru koji je potom ispred glavnog oltara i službeno predao pastirski tj. biskupski štap (pastoral) svome nasljedniku, novom nadbiskupu metropoliti vrhbosanskom mons. Tomi Vukšiću. Riječ je o srebrnom štapu, koji je prije svega znak službe, odnosno biskupskoga služenja u Crkvi.

DSC 7515

Brojni uzvanici

S vrhbosanskim nadbiskupima potom su misno slavlje suslavili: banjolučki biskup mons. Franjo Komarica; mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren; apostolski vizitator za župu Međugorje mons. Aldo Cavalli, nadbiskup metropolita splitsko-makarski mons. Marin Barišić, nadbiskup metropolita đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić, krčki biskup mons. Ivica Petanjak, Vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić; dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup đakovačko-osječki mons. Ivan Ćurić, biskup zrenjaninski i predsjednik Međunarodne biskupske konferencije Sv. Ćirila i Metoda mons. Ladislav Német, beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar, biskup skopski mons. Kiro Stojanov, biskup grkokatoličke eparhije Sv. Nikole u Ruskom Krsturu mons. Đura Džudžar, nadbiskup barski mons. Rrok Gjonlleshaj, prizrensko-prištinski biskup mons. Dodë Gjergji, kotorski biskup mons. Ivan Štironja, subotički biskup mons. Slavko Večerin, srijemski biskup koadjutor mons. Fabijan Svalina, kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić, klagenfurtski biskup mons. Josef Marketz.
Također, među brojnim svećenicima u koncelebraciji, njih oko 130, bio je i otpravnik poslova Apostolske nuncijature u BiH mons. Amaury Medina Blanco, kao i savjetnik Apostolske nuncijature u Bangladešu mons. Marinko Antolović, redovnički poglavari fra Jozo Marinčić, fra Miljenko Šteko i o. Slavko Slišković, te franjevački vizitator fra Božo Vuleta.
Misnom slavlju nazočio je veliki broj redovnica različitih družbi, predvođenih njihovim poglavaricama, bogoslova, predstavnika društvenog, političkog i kulturnog života, rodbine i župljana iz nadbiskupovih rodnih Studenaca, te ostalih vjernika laika.

Do čovjeka savršena
Uslijedila je služba riječi, te je nakon svetopisamskih čitanja i naviještenog Evanđelja nadbiskup Vukšić uputio svoju propovijed. Na početku je posvijestio kako je središte kršćanskoga života radost zbog Božje ljubavi prema ljudima i prema svim ostalim stvorenjima. „Oličenje te ljubavi je Isus Krist, najizvrsniji izraz Božje blizine i svima uzor, primjer, učitelj i pravilo ljubavi prema svakom čovjeku. Stoga kao vjernici neprestano zahvaljujemo Gospodinu Bogu za blagoslov i sreću kad smo vjerni pravilu kršćanske ljubavi (...) Isus je utjelovljena ljubav Božja koja je neumorna i beskrajno strpljiva upravo zato što je Božja (...) Znademo da je Isus činio čuda te je i ponekom slijepcu vratio fizički vid. No Njegova je želja vratiti vid moralnim slijepcima. Onima koji su duboko pali i kojima treba pomoć da bi se ponovno uspravili jer ne mogu više sami (...) Navještaj i svjedočenje stvarnoga i moralnog oslobođenja čovjeka osnovno je poslanje također svakoga poslanika i svjedoka Božjega. Među njima to se na prvom mjestu odnosi na biskupe, nasljednike apostola. No to je poslanje također svakoga kršćanskog vjernika ali, u skladu s prirodnim zakonom i osnovnim pravilima zdrave etike, jednako i poslanje svakoga čovjeka“, kazao je, među ostalim, nadbiskup Tomo te poručio: „Svatko, dakle, na svoj način i svatko u svom zvanju, na radnomu mjestu, u obitelji i društvu, prema svojim mogućnostima i talentima pozvan je dati svoj doprinos da tako uzraste 'do čovjeka savršena, do mjere uzrasta punine Kristove'.“

Zahvalnost
Na kraju misnog slavlja upućene su pozdravne riječi nadbiskupu Tomi.
Najprije se u ime biskupa obratio mons. Đuro Hranić, predstavnik Hrvatske biskupske konferencije, izrazivši želje da „Vrhbosanska nadbiskupija i dalje obiluje dobrim, brojnim, požrtvovnim i svetim klerom, dobrim i zauzetim članovima muških i ženskih redovničkih zajednica, te da trajno sja zajedništvom i suradnjom različitih službi i karizmi Božjega naroda, u ostvarenju evangelizacijskoga poslanja“, što ga Božja Providnost povjerava nadbiskupu Vukšiću osobno, Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Crkvi u Bosni i Hercegovini danas.

Zatim, u ime klera govor je uputio mons. Luka Tunjić, nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela BiH i nekadašnji generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije. „Uvjeren sam da ste svjesni složenosti svih odnosa i situacije u kojoj se nalazi naša mjesna Crkva ali i cijelo bh. društvo. Uvjeren sam također kako Vaše biskupsko geslo Mir vam svoj dajem govori zapravo o onome što je potrebno ovome podneblju, za što ste se zalagali kao vojni biskup, ali za što ćete se zalagati i kao vrhbosanski nadbiskup. Vaše biskupsko geslo treba postati i naše ali i geslo svih žitelja Bosne i Hercegovine. Svima nam je potreban istinski mir a on se gradi na istini i pravdi“, poručio je, među ostalim, mons. Luka, te potom nadbiskupu u ime klera predao dar - kalež i pliticu.

U ime redovnika i redovnica pozdrav je uputio fra Jozo Marinčić, provincijal provincije Svetog Križa – Bosne Srebrene i predsjednik KVRPP-a BiH: „Dragi nadbiskupe Tomo želim Vam, onu duhovnu hrabrost i duhovnu radost da se darujete, da pripadate svakome i da svaki svećenik, svaki redovnik, časna sestra, svaki vjernik osjeti da ste njegov. Da se po Vama Krist daruje svakome i preko Vas bude vidljiv, prepoznatljiv, življen i slavljen.“

U ime vjernika laika Vrhbosanske nadbiskupije riječi pozdrava i dobrodošlice nadbiskupu izrekla je obitelj Buzuk (supružnici Emanuela i Ivan, te sinovi Toni i Jakov): „Kao što su nam naša djeca darovana da ih odgojimo kako bi bili vidljivi udovi žive Crkve, tako svoje pouzdanje stavljam u Vaše posvećene ruke u nadi da ćete naći način obitelji Vrhbosanske nadbiskupije učiniti vidljivijim udom Crkve za svoga pastirskog djelovanja. Teška je to zadaća u kojoj će, s povjerenjem u Boga, naš roditeljski i Vaš pastirski uspjeh pisati povijest naše nadbiskupije. U toj zahtjevnoj zadaći želim Vam plodonosnu službu u kojoj ćete u slobodi kročiti stazama koje više i bolje mogu proslaviti Gospodina.“ 

Nakon njih i novi se nadbiskup obratio okupljenima, poručivši: „U ovoj svečanoj prigodi, s posebnim osjećajem poštovanja, pozdravljam vas drage Kristove vjernike, svećenike, redovnike, redovnice, bogoslove i sjemeništarce u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Želim biti skroman sluga volje Božje i vaših duhovnih potreba i, zajedno s vama i uz vašu pomoć i suradnju, biti prijatelj ljudi i svjedok kršćanske nade.“
Uslijedio je zatim svečani završni blagoslov.

Misno slavlje skladnim pjevanjem – na ovaj povijesni dan za Crkvu Vrhbosansku kojim je službeno dobila novog pastira, odnosno sedmog po redu nadbiskupa vrhbosanskog – animirao je Katedralni zbor Josip Stadler, pod ravnanjem i orguljskom pratnjom vlč. Marka Stanušića, dok je ceremonijom ravnao dr. vlč. Ivan Rako, a asistencija kod oltara bili su đakoni i bogoslovi sve tri bogoslovije u Sarajevu.

DSC 0402DSC 0444

Biografija i grb novog nadbiskupa

Dr. mons. Tomo Vukšić rođen je 9. siječnja 1954. u Studencima, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nakon što je pohađao filozofsko-teološki studij u Sarajevu, i odslužio vojsku (1977.-1978.), bio je zaređen za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Studencima, 29. lipnja 1980. Bio je župni vikar u katedrali u Mostaru od 1980. do 1982. Zatim, kao stipendista Propaganda Fide, postigao je magisterij iz ekumenske teologije na Papinskom orijentalnom institutu (1984.) te onaj iz kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana (1986.). Od 1986. do 1988. vršio je službu tajnika biskupije i biskupa Pavla Žanića. Poslije toga bio je pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu (1988.-1991.), i ponovno student na Papinskom orijentalnom institutu, gdje je postigao doktorat (1991.).

Vrativši se u domovinu, bio je pročelnik Teološkog instituta u Mostaru (od 1991. do 1994.); predavač na Teološkom institutu u Dubrovniku (1992.-1997.); vicerektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu (od 1993. do 1998.); sudski vikar u Mostarsko-Duvanjskoj biskupiji (1993.-2009.); ravnatelj Katoličke tiskovne agencije Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (od 1998. do 2005.), član Mješovitoga povjerenstva za primjenu Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine.

Papa Benedikt XVI. osnovao je, 1. veljače 2011. Vojni ordinarijat za Bosnu i Hercegovinu te dotadašnjeg generalnog vikara Mostarsko-duvanjske biskupije i profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu mons. Vukšića imenovao za prvog vojnog ordinarija. Za biskupa je zaređen 2. travnja 2011. u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve. Papa Franjo 22. siječnja 2020. imenovao ga je vrhbosanskim nadbiskupom koadjutorom.

Odlično poznaje talijanski jezik; koristi se njemačkim i francuskim. Autor je brojnih i cijenjenih publikacija iz teologije, kanonskoga prava, povijesti Crkve, suvremenih pitanja.

Njegov biskupski grb izradio je dr. Renato Poletti iz Rima te ujedno priredio njegov heraldički opis kao i tumačenje biskupskoga gesla.

Mons. Vukšić izabrao je štit gotskoga stila, klasičan i često upotrebljavan u crkvenoj heraldici te zlatni križ, ukrašen s pet crvenih kamenova koji podsjećaju na pet Kristovih rana.

Na plavom polju nalazi se srebrena zvijezda sa sedam krakova uz koju su prislonjene dvije zlatne grane masline postavljene ukoso. Sve nadvisuje zlatni monogram XP, što su grčka slova hi i ro kao početna slova imena Χριστὸς – Krist.

Riječi biskupskoga gesla Mir vam svoj dajem (Iv 14,27) uzete su iz evanđelja gdje evanđelist Ivan preuzima Isusove riječi koje obećavaju dolazak Duha Branitelja. Geslo navješćuje pastoralni plan mons. Vukšića koji, u svojoj ulozi najprije vojnog ordinarija u BiH te potom vrhbosanskoga nadbiskupa, u zemlji koja je u nedavnoj prošlosti bila poprište krvavih sukoba, želi biti podupiratelj mira i sloge među narodima raznih etničkih grupa koje žive u ovom dijelu Europe.

Plava boja je simbol nepokvarenosti nebeskoga svoda i predstavlja odvajanje od zemaljskih vrednota i uzlaženje duše prema Bogu.

Kristov monogram XP ističe se ponajprije na plavoj boji štita da bi naznačio središnje mjesto Krista u pastoralnoj službi nadbiskupa Vukšića u njegovoj ulozi duhovne skrbi za vjernike.

Marijanska zvijezda koja je okružena dvjema granama masline, simbolom mira, što je misao na koju se poziva i biskupsko geslo, prepoznaje Mariju kao „kraljicu mira“ u njezinoj osobini majke Otkupitelja, onoga koji je u proročkim viđenjima nazvan „knez mira“ (Iz 9,5).

Inače, prema crkvenoj katoličkoj heraldičkoj tradiciji grb nadbiskupa je gotovo uvijek sastavljen od: štita koji može imati razne oblike (uvijek svodiv na izgled heraldičkoga štita) i sadrži simbolizme preuzete iz osobnih ideala, obiteljskih tradicija, pozivanja na vlastito ime, životno okruženje, ili na drugo; procesijskog križa s dva poprečna kraka, u zlatu, postavljena in palo, odnosno okomito iza štita; prelatskoga šešira (galero) s vrpcom od 20 resa koje vise, po 10 sa svake strane te donje trake koja donosi geslo obično napisano crnom bojom.

DSC 0490DSC 0495DSC 0505DSC 0629DSC 0603DSC 0557DSC 7567DSC 7604DSC 0752 DSC0110 DSC0087 DSC0074