Današnjim danom počinje Veliki ili Sveti tjedan u kojem se vjernici sjećaju muke, smrti i uskrsnuća Kristova.
Cvjetnica (Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica, Nedjelja muke Gospodnje) je pučki naziv za posljednju korizmenu nedjelju uoči Uskrsa.
Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjuje se od 4. stoljeća, u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća. U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj), piše enciklopedija.hr. Na prostoru Bosne i Hercegovine se na misu najčešće nose maslinove grančice, narcisi i drugo cvijeće. Osim toga, rasprostranjen je i običaj pri kojemu se toga dana vjernici umivaju u vodi s cvijećem. U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke.
Kad su odlukom svjetskih sila na Berlinskom kongresu austro-ugarski vojnici 1878. godine uspostavljali europsku upravu u Bosanskome vilajetu, ljepota gornjovrbaškog kraja – Uskoplja toliko ih je opčinila da su ga prozvali Rajskim krajem. Kako se Župa Skopaljska Gračanica - sastavnica sarajevske Vrhbosanske nadbiskupije, smjestila u samome njegovome srcu, otuda je i proistekao naslov ove knjige: „U srcu Rajskoga kraja. Župa Skopaljska Gračanica“. U njoj je obrađena povijest ovoga kraja, a dijelom i srednje Bosne, od pojave edikta o vjerskoj toleranciji rimskoga cara Konstantina Velikoga iz 313. godine pa do 2020. godine. Sâma, pak, ova župa obrađena je od 1911. do 2020. godine. Ne samo s područja ove župe, nego uvelike i cijele ove rajske Skopaljske doline, obrađeni su hrvatski katolički rodovi od 1745. do 2020. g., a neki i iz još starijeg vremena. U njoj će veliki broj nas pronaći ne samo svoje korijene nego i svoje podrijetlo, ali i mjesta ukopa svojih predaka - s datumima njihovog rođenja i preminuća te obiteljskih veza. U knjizi su i podatci o duhovnim zvanjima proisteklima iz ove župe, njezin presjek kroz statistiku od 1911. g., kao i podatci o njezinim župljanima žrtvama Prvog, Drugog kao i Domovinskoga rata. Protkana je i brojnim izvornim dokumentima, koji je dodatno čine čitljivom. Tvrdnje se u njoj oslanjaju na 15.440 bilješki ispod teksta te 176 fotografija, planova i crteža. Otuda i njezin obim od 1015 stranica! Tiskana je na fotografskom papiru te čvrsto ukoričena. Neki primjetiše da se radi o svojevrsnoj uskopaljskoj Bibliji, a zapravo o priručniku za kojim se stalno poseže.
Ova se knjiga može nabaviti u župnome uredu Župe Skopaljska Gračanica na Humcu kod Bugojna po cijeni od 100 KM (stotinu konvertibilnih maraka).
Kroz monografiju o Rimokatoličkoj župi Skopaljska Gračanica, smještenoj na razmeđu općinâ Bugojno i Gornji Vakuf – Uskoplje u zapadnom dijelu srednje Bosne, prikazana je povijest katoličanstva od kasnoantičkog doba do 2020. g. Knjiga je najvećim dijelom nastala temeljem matičnih knjiga rimokatoličkih župâ: Skopje – župnik koje je do 1802. g. boravio na Crkvinama u Voljicu kod Gornjeg Vakufa - Uskoplja, Otinovci – župnik koje obitava u istoimenome mjestu na Kupreškoj visoravni, Skopje Gornje – župnik koje od 1806. g. boravi u Zaglavici koja je sada sastavni dio Gornjeg Vakufa – Uskoplja, Malo Selo – čiji župnik boravi u istoimenome mjestu koje je sada dio grada Bugojna, Golo Brdo – Kandija - župnik koje obitava u Kandiji kod Bugojna, Rastovo odnosno Rostovo - sjedište čijeg župnika je u istoimenome mjestu kod Novog Travnika, Skopaljska Gračanica – središte koje je na Humcu kod Bugojna, te temeljem arhivske građe iz Franjevačkog samostana Svetoga Duha u Fojnici kod Kiseljaka (Sarajevo) kao i Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu.
