Raspored misa:

17. travnja 2017. 11:00 misa u groblju Šubić

30. travnja 2017. 11:00 misa u groblju Donja Ričica

07. svibnja 2017. 11:00 misa u groblju Pavić Pavić

14. svibnja 2017. 11:00 misa u groblju Zlavast

21. svibnja 2017. 11:00 misa u groblju Humac

28. svibnja 2017. 11:00 misa u groblju Pernice -Mahala

04. lipnja 2017. 11:00 misa u groblju Jazvenik

05. lipnja 2017. 11:00 misa u groblju Gračanica

11. lipnja 2017. 11:00 misa u groblju Gornja Ričica

15. lipnja 2017. 11:00 misa u groblju Okolišće

18. lipnja 2017. 13:00 misa u groblju Lužani

02. srpnja 2017. 13:00 misa u groblju Kordići

23. srpnja 2017. 11:00 misa za poginule Branitelje

Na bijelu nedjelju - nedjelju Božanskog milosrđa u župi Srca Marijina u Skopaljskoj Gračanici 12 prvopričesnika pristupilo je oltaru Gospodnjem. Svetu misu predvodio je župnik vlč. Tadija Ivoš uz koncelebraciju vlč. Ilije Ivoša i don Tome Mlakića. Na početku Mise prvopričesnici Josip Brnada i Ivan Žulj su recitacijom pozdravili svoje roditelje i sve vjernike.

Župnik, vlč. Tadija također je uputio iskrenu dobrodošlicu prvopričesnicima, njihovim roditeljima, rodbini i župnoj zajednici. U Svetoj misi prvopričesnici su aktivno sudjelovali uz recitacije, misna čitanja,  prinose darova.  Mali dječji zbor svojim je pjevanjem uzveličao ovo slavlje.

Sinoć, 15.04-2017. dočekali smo Uskrs Vazmenim bdijenjem u našoj župi koje je započeo u 08:00 sati. Vazmeno bdijenje predvodio je domaći sin don Tomo Mlakić, predstojnik Katehetskog ureda Vrhbosanske Nadbiskupije i ravnatelj nacionalnog Katehetskog ureda Bosne i Hercegovine. U koncelebraciji, uz župnika vlč. Tadije Ivoša sudjelovali su i vlč. Ilija Ivoš, pastoralni suradnik u župi Skopaljska Gračanica i župnik u Rostovu, vlč. Vinko Radić, umirovljeni vrhbosanski svećenik, te domaći sin vlč. Damjan  Soldo, ekonom u sjemeništu u Travniku.  

Usprskos kiši na vazmenom bdijenju okupio se vekiki broj vijernika naše ali i susjednih župa. Na poseban način lijepo je bilo vidjeti naše vijernike koji su sudjelovali na ovom slavlju, a koji su iz različitih zemalja Europe došli posjetiti za Uskrs svoje obitelji u rodnom kraju. Don Tomo Mlakić u svojoj propovijedi potakao je vijernike da sami moraju biti vijesnici Isusova Uskrsnuća i da žive tu radost. Na kraju bdijenja župnik vlč. Tadija zahvalio se svima na dostojanstenom sudjelovanju. Na poseban način je zahvalio don Tomi na predvođenju Vazmenog bdijenja, kao i drugim svećenicima na sudjelovanju u bdijenju

Današnju misu u 09:00 sati predvodio je vlč. Vinko Radić. Pučku misu u 11:00 sati predvodio je don Tomo Mladić. 

Fotografije od bdijenja i od današnjih misnih slavlja pogledajte OVDJE  

Prije četrdeset dana ušli smo u korizmeno vrijeme sa svojim opterećenjima, ali i sa svojim odlukama i obećanjima. Kroz tu vremensku pustinju hodili smo puni nade u bolje sutra, dajući pritom i osobni doprinos kroz djela pokore, pojačane molitve i djela kršćanske ljubavi. Riječima i mislima križnoga puta tješili smo svoje nesigurnosti (usp. Job 42, 3-6), nepokolebljivom nadom ozdravljali smo naša beznađa (usp. Rim 5,5) i hrabrom ljubavlju borili smo se protiv naših strahova (usp. 1 Iv 4,18). Prisjećanjem na Muku Gospodina našega Isusa Krista prepoznali smo očitu ljubav Božju (usp. Rim 5,8). Danas, kada slavimo događaj Uskrsa, sve naše nejasnoće, nemiri, strahovi i boli pobijeđeni su vjerom u vječni život (usp. 1 Kor 15,21). Sada znamo da u svjetlu Kristova uskrsnuća nijedna ljudska nejasnoća nije nejasna, nijedan strah nije nepobjediv, nijedna patnja besmislena. I sam Pavao, siguran u ovo, kaže: „Sve mogu po Onome koji me jača!“ (Fil 4,13).

U prikazima prepirke oko blagdana Uskrsa postalo je jasno da je stara Crkva slavila blagdan Pashe u cjelovitoj punini samo jedan dan, odnosno jednu uskrsnu noć.

Ono što su prva tri kršćanska stoljeća mislila o sadržaju i dostojanstvu blagdana Uskrsa, to je sažeto izložio poznati istraživač liturgije O. Casel u svojoj studiji s naslovom: Način i smisao najstarijeg kršćanskog uskrsnog slavlja (Art und Sinn der ältesten christlichen Osterfeier), i to upravo na hvalospjevan način, kako slijedi: "Blagdan je Uskrsa, dakle, kultni navještaj i uprisutnjenje Kristova djela otkupljenja u smrti i Gospodinovu preobraženju, pobjeda nad grijehom po križu, a s tim i pomirenje između Boga i čovjeka, ali s tim također utemeljenje Crkve, koja se izbavlja Kristovom krvlju i vjenčaje sa svojim zaručnikom: duhom Gospodinovim. Po svemu tome Uskrs je također sakrament prijelaza iz svijeta u život Boga, ulaz otkupljenog čovječanstva u Božje kraljevstvo i vječni život kod Boga. Jednom riječi: Uskrs je misterij kulta Božjeg djela spasenja u Kristu od Crkve. Uskrs je prema tome 'blagdan' u središtu godine, koja u svome toku ocrtava svjetsku godinu, a ta je ponovno stvorena kopija Božje vječnosti." Sadržajna je punina uskrsnoga blagdana bila u 4. stoljeću zbog historizirajućeg gledanja i oponašajuće forme prikazivanja, postupno podijeljena na odlomke i prikazana u dijelovima. Dok je slavlje uskrsne noći kao "majka svih bdjenja" (Augustin) zadržavala do ponoći post i žalost zbog Isusove smrti, a istom onda kad je nastala radost zbog Gospodinova uskrsnuća, razvilo se u 4. stoljeću "sveto uskrsno trodnevlje raspetog, pokopanog i uskrslog Gospodina". Ta tri dana liturgijska slavlja prikazuju otada u svojoj sredini istinsko godišnje slavlje pashalnog misterija. Nova opća načela o liturgijskoj godini to potvrđuju riječima: "Uskrsno se trodnevlje Gospodnje muke, smrti i uskrsnuća ističe kao sjajan vrhunac čitave liturgijske godine" (br. 18). Ono "počinje misom Gospodnje večere, središte mu je Uskrsno bdjenje, a zaključuje se Večernjom nedjelje Uskrsa" (br. 19).