Izlaganje biskupa Perića na predstavljanju knjige o bl. Alojziju Stepincu

U organizaciji Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu je u utorak, 20. veljače 2018. u Dvorani Pavla VI. upriličeno predstavljanje knjige “Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca”, postulatora kauze i autora mons. dr. sc. Juraja Batelje. Uz autora mons. Batelju o knjizi je govorio i biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić čije izlaganje prenosimo u cijelosti:

UDARI PASTIRA, I OVCE ĆE SE RAZBJEĆI (Zah 13,7)

J. Batelja, Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2017.

U Stepinčevoj kauzi beatifikacije bila su dva kanonska postupka: processus super virtutibus - o krjepostima i processus super martyrio – o mučeništvu. Ova knjiga postulatora msgr. dr. Juraja Batelje govori samo o ovom drugom procesu – o mučeništvu. Izvorna Pozicija na talijanskom jeziku o mučeništvu[1] sadrži 1581 stranicu - gotovo dva i pol puta više od ove knjige o blaženom Kardinalu na hrvatskom jeziku, koja obuhvaća 677 stranica. Inače sav složeni materijal i za tu Poziciju – Prikaz dostavio je u Rim svojedobno postulator msgr. Batelja, koji je ujedno i postulator Svete Stolice za ovaj postupak.

Katolička Crkva tijekom godišnjega blagoslova obitelji bilježi statistike o broju vjernika, obitelji, umrlih, krštenih, vjenčanih... U nastavku donosimo podatke za 2017. u Bosni i Hercegovini.

Ljudi često zamišljaju kraljevstvo Božje kao neku zemaljsku državu sa svojim teritorijem. Samo da se prijeđe preko te granice, da se stane pod tu zastavu, da se dobije ta putovnica, i eto boljega života.

Uvod u pokajnički čin: Ove srijede smo započeli 40 dana priprave za Uskrs, primanjem pepela u znak skrušenja i pokajanja. I Isus je bio iskušavan 40 dana u pustinji prije svog javnog nastupa. Zamolimo Gospodina da i u nama kroz ovo korizmeno vrijeme dozriju prave odluke, riječi i djela, te se o slavlju Uskrsa radujemo iskrena srca i čestita obraza. A ponajprije pokajmo se za svoje grijehe.

Uvod: Moći su u Crkvi oduvijek bile predmetom posebnog štovanja i pažnje jer su tijela blaženika i svetaca, koja čekaju uskrsnuće, na ovoj zemlji bila živi hram Duha Svetoga i sredstvo njihove svetosti, koju je Apostolska Stolica priznala beatifikacijom i kanonizacijom.[1] Moći blaženika i svetaca ne smiju se izlagati štovanju vjernikâ bez odgovarajuće potvrde crkvene vlasti koja jamči njihovu vjerodostojnost.

Tradicionalno se znamenitim moćima smatraju tijela blaženika i svetaca ili veliki dijelovi tijelâ ili čitava zapremina pepela nastalog spaljivanjem. Tim moćima dijecezanski biskupi, eparsi i svi oni koji su im u pravu izjednačeni, i Kongregacija za kauze svetih posvećuju posebnu brigu i pažnju kako bi se zajamčilo njihovo čuvanje i štovanje te izbjeglo njihovu zloupotrebu. Treba ih, stoga, čuvati u zapečaćenim urnama za to određenima i držati na mjestima na kojima se može jamčiti njihovo sigurno čuvanje, poštivati njihova svetost i promicati njihovo štovanje.