Uskrsnu poruku kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog prenosimo u cijelosti:

Svako vrijeme ima svoje svjedoke. No, premda živimo u istome vremenu ne doživljavamo ga i ne sudimo svi jednako. Siromašni među nama osjećaju ga drugačije od onih bogatih; bolesni različito od zdravih; a marginalizirani u društvu potpuno suprotno od onih utjecajnih.

Drugačije gleda na ovaj svijet čovjek koji nema novaca platit ogrjev, a drugačije onaj koji kupuje skupocjeni automobil; različit je pogled na ovo vrijeme očima bolesnika koji se liječi po našim zdravstvenim ustanovama, od onoga koji plaća svoje liječenje u privatnim klinikama u inozemstvu; drugačije ocjenjuje sadašnji život obespravljeni građanin, a drugačije utjecajni političar.

U prikazima prepirke oko blagdana Uskrsa postalo je jasno da je stara Crkva slavila blagdan Pashe u cjelovitoj punini samo jedan dan, odnosno jednu uskrsnu noć.

Ono što su prva tri kršćanska stoljeća mislila o sadržaju i dostojanstvu blagdana Uskrsa, to je sažeto izložio poznati istraživač liturgije O. Casel u svojoj studiji s naslovom: Način i smisao najstarijeg kršćanskog uskrsnog slavlja (Art und Sinn der ältesten christlichen Osterfeier), i to upravo na hvalospjevan način, kako slijedi: "Blagdan je Uskrsa, dakle, kultni navještaj i uprisutnjenje Kristova djela otkupljenja u smrti i Gospodinovu preobraženju, pobjeda nad grijehom po križu, a s tim i pomirenje između Boga i čovjeka, ali s tim također utemeljenje Crkve, koja se izbavlja Kristovom krvlju i vjenčaje sa svojim zaručnikom: duhom Gospodinovim. Po svemu tome Uskrs je također sakrament prijelaza iz svijeta u život Boga, ulaz otkupljenog čovječanstva u Božje kraljevstvo i vječni život kod Boga. Jednom riječi: Uskrs je misterij kulta Božjeg djela spasenja u Kristu od Crkve. Uskrs je prema tome 'blagdan' u središtu godine, koja u svome toku ocrtava svjetsku godinu, a ta je ponovno stvorena kopija Božje vječnosti." Sadržajna je punina uskrsnoga blagdana bila u 4. stoljeću zbog historizirajućeg gledanja i oponašajuće forme prikazivanja, postupno podijeljena na odlomke i prikazana u dijelovima. Dok je slavlje uskrsne noći kao "majka svih bdjenja" (Augustin) zadržavala do ponoći post i žalost zbog Isusove smrti, a istom onda kad je nastala radost zbog Gospodinova uskrsnuća, razvilo se u 4. stoljeću "sveto uskrsno trodnevlje raspetog, pokopanog i uskrslog Gospodina". Ta tri dana liturgijska slavlja prikazuju otada u svojoj sredini istinsko godišnje slavlje pashalnog misterija. Nova opća načela o liturgijskoj godini to potvrđuju riječima: "Uskrsno se trodnevlje Gospodnje muke, smrti i uskrsnuća ističe kao sjajan vrhunac čitave liturgijske godine" (br. 18). Ono "počinje misom Gospodnje večere, središte mu je Uskrsno bdjenje, a zaključuje se Večernjom nedjelje Uskrsa" (br. 19).

Na četvrti korizmeni petak biskup hercegovačkih biskupija mons. Ratko Perić predvodio je Križni put, a nakon toga i Svetu misu u župi Skopaljska Gračanica kod Uskoplja. Na poziv župnika velečasnog don Tadije i don Ilije Ivoša odazvao se monsinjor Ratko Perić te ponovno posjetio ovu zajednicu. Brojni ministrati i djeca u crkvi ponos su ove župe koja se kao i druge župe bori s odlaskom vjernika. Mons.Perić se u propovijedi osvrnuo na zakone, one koje donosi politički vrh iz Europe, njih preko četiri tisuće te tako naglasio problem istospolnih brakova, eutanazije te pobačaja. Crkva ima svoje zakone, koji se temelje na Evanđelju, njih preko tisuću, a Bog donosi deset zapovijedi. Tih deset zapovijedi su svedene na dvije zapovijedi ljubavi koje može svatko upamtiti. Monsinjor je poručio vjernicima da onaj tko vjeruje zna da ćemo svi pred Boga na sud, odgovarati za svoje talente. Ukoliko vjerujemo onda odlazimo u Crkvu, prikazujemo žrtvu. Posebno se dotaknuo svih zapovijedi, da ih svaki vjernik treba poštovati. Naglasio je važnost obitelji, braka koji je zatvoren krug, i zakletve koja se polaže na križ.

Na četvrti korizmeni petak, 9.3.2018., biskup hercegovačkih biskupija mons. Ratko Perić predvodit će Križni put u 17.00 sati, a nakon toga i Svetu misu u župi Skopaljska Gračanica.